O Zadar

Grb

Grb grada Zadra temelji se na povijesnom gradskom grbu, ima oblik poluokruglog štita u kojem je na crvenoj pozadini na konju vitez u zlatnom oklopu, gologlav, mladolikog lica, crnokos sa zlatnom aureolom oko glave (Sveti Krševan), u lijevoj ruci poludesno okrenut trokutasti štit (na srebrenoj podlozi crveni križ), u desnoj uzdignutoj ruci zlatno koplje sa zastavom polukružno vijorećom iznad glave konjanika, zastava srebrna sa crvenim križem, na kraju izrezana u tri repa, srednji nastavak crvenog križa, o pojasu zlatni mač u koricama, iza ramena plavi vijoreći plašt tri puta presavijen, crni konj u skoku, prednje noge u zraku presavijene, stražnje čvrsto oslonjene, oprema konja zlatna, sedlo konjanika crveno obrubljeno zlatom, iza konjanika srebrne zidine sa kruništem, u dnu ispod zidina valovito plavo more.

Gradska naselja

U sastavu grada Zadra nalazi se 15 naselja (stanje 2006), to su: Babindub, Brgulje, Crno, Ist, Kožino, Mali Iž, Molat, Olib, Petrčane, Premuda, Rava, Silba, Veli Iž, Zadar i Zapuntel.

Zemljopis

Zadar se nalazi na 44°06'51" sjeverne zemljopisne širine i 15°13'40" istočne zemljopisne dužine. Razvio se na povoljnom položaju u središtu istočne obale Jadranskog mora, zaštićen arhipelagom zadarskih otoka od utjecaja otvorenog mora, što je imalo veliku važnost u razdoblju dominacije pomorskog prometa.Na kopnu mu zaleđe čini prostrana ravnica Ravnih Kotara, koja mu omogućava nesmetano prostorno širenje, po čemu se razlikuje od drugih primorskih gradova. Masivom Velebita zadarsko je područje oštro odijeljeno od Like i kontinentalnog dijela Hrvatske, što je tek u najnovije doba izmijenjeno izgradnjom autoceste, odnosno tunela Sveti Rok.

Prometni položaj

Nakon što su u XX. stoljeću prevladali kopneni putevi na račun morskih, Zadar je i dalje zadržao prometnu važnost - kroz grad prolazi jadranska magistralna cesta, a u njegovoj neposrednoj blizini autocesta Zagreb - Split, dovršena 2005. godine. Odvojkom željezničke pruge je od 1966. povezan s Kninom, gdje se spaja na glavnu prugu Zagreb - Split. Međunarodnom brodskom linijom povezan s talijanskim gradom Ancona. Zračna luka Zadar nalazi se u Zemuniku, oko 14 km istočno od grada. A krajem ljeta 2007. se očekuje okončanje radova na brzoj cesti od luke Gaženica u Zadru do čvora Zemunik na autocesti, a u daljnjoj budućnosti i tzv. jadranske željezničke pruge (Gospić - Zadar - Split), kojom će Zadar postati još veće trgovačko središte hrvatske i cijelokupne regije.

Stanovništvo

Popis 2001. Prema popisu stanovništva iz 2001., gradsko područje Zadra broji 72 718 stanovnika, dok sam grad ima 69 556. Po veličini je, nakon Zagreba, Splita, Rijeke i Osijeka, peti grad u Hrvatskoj. No prema najnovijim MUP-ovim procjenama za 2008. godinu broj stanovnika se popeo na 91 238, i tako nastavio trend razmjerno najbrže rastućeg grada na hrvatskoj obali Jadrana, što je i razumljivo s obzirom na uvjete koje ima, od zemljopisnog položaja, klime, i prostranih Ravnih Kotara u svom zaleđu. Prema etničkom sastavu, 92,8% stanovništva su Hrvati, 3,3% Srbi, a preostalih 3,9 % Albanci, Bošnjaci i Talijani. Prije prvog svj. rata, prema popisu iz 1910. Zadar je imao oko 18 500 stanovnika. Nakon pada pod Talijansku vlast grad je uvelike propao, a kasnija je obnova tekla polako. Prije Drugog svjetskog rata, grad Zadar je imao oko 17 000 stanovnika. Nakon teških bombardiranja i iseljavanja Talijana neko je vrijeme stagnirao, a prema svjedočanstvima, navodno neko vrijeme u staroj gradskoj jezgri nije bilo niti jednog stanovnika, ali s pojačanim gospodarskim razvojem naglo raste, i populacijski i teritorijalno. Tako 1961. ima 25 000 stanovnika, 1971. - 43 000, 1981. - 60 000, a 1991. čak 76 000. Ubrzanom izgradnjom su u njegov sastav do 1980 - ih uključena dotad zasebna naselja Bokanjac, Diklo, Ploče i Dračevac.